novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

Objavljene nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta: Dominacija ZKM-a

Foto: www.hnk-split.hr
Vrijeme čitanja: 8 minute

Na konferenciji za medije u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika u Zagrebu u četvrtak, 9. studenog predsjednici žirija za dramu Ljerka Margitić, žirija za operu Mirjana Bohanec-Vidović i žirija za balet dr. sc. Svebor Sečak objavili su imena nominiranih umjetnika u svim kategorijama za jubilarnu 25. Nagradu Hrvatskog glumišta. Dodjela će se održati 24. studenog u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos na Hrvatskoj radioteleviziji.

Za najbolju predstavu u cjelini nominirane su  “Črna mati zemla” Kristijana Novaka  u adaptaciji Tomislava Zajeca, režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u režiji Ivice Boban i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara te “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame te Gradskog kazališta mladih Split. ZKM je slavio prošle godine s “Hinkemannom“, “Črna mati zemla“ je apsolutni favorit, no vidjet ćemo hoće li slaviti dvije godine zaredom.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje nominirane su Ivica Boban za “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” i Dora Ruždjak Podolski za „Črnu mati zemla“ te Aida Bukvić za režiju predstave “Pluća” Duncana Macmillana u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak. Boban i Ruždjak Podolski jedine su žene u povijesti Nagrade hrvatskog glumišta nagrađene za režiju. Boban je slavila 2001. i prošle godine, a Ruždjak Podolski osvojila je nagrade za režiju opere i mjuzikla. Vidjet ćemo hoće li se njima kao treća nagrađena redateljica pridružiti Bukvić ili će Ruždjak Podolski osvojiti i nagradu za režiju u kategoriji drame, što dosad nije uspjelo nikome u povijesti Nagrade hrvatskog glumišta. Inače, Ruždjak Podolski osvojila je za “Črnu mati zemla” nagradu za najbolju režiju na ovogodišnjim 32. Gavellinim večerima.

črna mati zemla
[Črna mati zemla] Foto: Marko Ercegović / zekaem.hr

Za glavnu žensku ulogu nominirane su Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te” prema motivima Edwarda Albeeja “Marriage play” u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar, Jadranka Đokić za ulogu u predstavi “Pluća” Duncana Macmillana i Mirta Zečević za ulogu Josipe Jurić u predstavi “Kakva majka, takva kći” Frane Marije Vranković u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Kazališta Smješko iz Zagreba. Za glavnu mušku ulogu nominirani su Borko Perić za ulogu Frane u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba, Adrian Pezdirc za ulogu Matije Dolenčeca u predstavi “Črna mati zemla” i Branimir Vidić za ulogu Skupa u predstavi “Skup” Marina Držića u režiji Ivice Kunčevića i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Za sporednu žensku ulogu nominirane su Petra-Bernarda Blašković za ulogu Libere u predstavi “Barufe” Carla Goldonija u režiji Vite Taufera i koprodukciji Gledališča Koper, Slovenskog stalnog gledališča Trst, Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica, Mia Krajcar za ulogu Ivane u predstavi “Tri treća tromjesečja” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Gradskog kazališta “Joza Ivakić” Vinkovci te za ulogu Pepeljuge u predstavi “I živjele su sretno…?” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica te Urša Raukar za ulogu Bake u predstavi “Črna mati zemla”.

Za sporednu mušku ulogu nominirani su Vinko Kraljević za ulogu u predstavi  “Kako život” Nine Mitrović u režij Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva, Damir Poljičak za ulogu Ante u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” i Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska”  Mate Matišića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina nominirane su Nika Ivančić za ulogu Keke u predstavi “Barufe”, Nataša Kopeč za ulogu u predstavi “Magic Evening” Anice Tomić i Jelene Kovačić u produkciji Teatra &TD te Ana Marija Veselčić za ulogu u predstavi “Zbunjoza”. U muškoj konkurenciji nominirani su Bojan Brajčić za ulogu Raya u predstavi “Ljepotica iz Leenanea” Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, Robert Budak za ulogu u predstavi “Taksimetar” Teatra Exit i Matija Šakoronja za ulogu Bernarda Batule u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara”.

magic evening
[Magic Evening] Foto: Damir Žižić

Za najbolju  lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade nominirane su “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u produkciji Gradskog kazališta mladih Split, “Sherlock Holmes” Zagrebačkog kazališta mladih i “Tko nema u vugla, googla” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade nominirane su Anja Đurinović za ulogu u predstavi “Igra se nastavlja” Grigora Viteza u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba, Karmen Sunčana Lovrić za ulogu u predstavi “Gospođica Neću” Sunčane Škrinjarić u režiji Lea Vukelića i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica te Dora Polić Vitez za ulogu Gospođe Hudson u ZKM-ovom “Sherlocku Holmesu”. U muškoj kategoriji nominirani su Ugo Korani za ulogu Antuna u predstavi “Kako je tata osvojio mamu“ Gradskog kazališta Žar ptica, Filip Nola za ulogu Doktora Watsona u predstavi “Sherlock Holmes” i Siniša Novković za ulogu u predstavi “Od atoma do stanice“.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave nominirani su Hrvoje Ivanković za dramaturški koncept predstave “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja“, Ana Tonković Dolenčić za dramski tekst  “Sherlock Holmes” prema motivima Arthura Conana Doylea i Tomislav Zajec za autora dramatizacije predstave “Črna mati zemla”.

Za najbolju kazališnu scenografiju nominirani su Dinka Jeričević za operu “Tosca” HNK u Osijeku, Stefano Katunar za balet “Gospoda Glembajevi” HNK u Zagrebu te Tanja Lacko za “Sherlocka Holmesa”. Za najbolju kazališnu kostimografiju nominirani su Doris Kristić za operu “Sicilijanske večernje” HNK u Zagrebu, Manuela Paladin Šabanović za balet “Gospoda Glembajevi” i Marita Ćopo za dramu “Tesla Anonimus” Filipa Šovagovića i Gradskog dramskog kazališta Gavella.

[Sherlock Holmes] Foto: Marko Ercegović / zekaem.hr

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me”. Ova produkcija primarnim scenskim jezikom istažuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti. Umjetnička strast, istinitost te katarzična emocija čine ovu predstavu pravim draguljem naše kazališne scene.

Za najbolja  glumačka ostvarenja u radio drami nominirani su  Ozren Grabarić za ulogu u radio drami „Mrtve duše, 3. dio“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, Iva Mihalić za ulogu u radio  drami „U ogledalu“ Ivane Gudelj i Alma Prica za ulogu u radio drami “Svijet je okrugao” Gertrude Stein. Za najbolja  redateljska ostvarenja u TV drami nominirani su Zvonimir Jurić za režiju TV serije  „Patrola na cesti“ (1. epizoda), Goran Kulenović za režiju TV serije “Crno – bijeli svijet“ (2. sezona – 1. epizoda) te Dalibor Matanić za režiju TV serije “Novine” (1. epizoda).

Za najbolju opernu predstavu u cjelini nominirane su “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara te “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka. Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u operi nominirani su Krešimir Dolenčić za režiju opere “Seviljski brijač” na 63. Splitskom ljetu, Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u HNK u Osijeku i Ozren Prohić za režiju opere “Turandot” Giacoma Puccinija na 62. Splitsko ljetu.

Za najbolju žensku ulogu u operi nominirane su Diana Haller za ulogu Rosine u operi “Seviljski brijač” 63. Splitskog ljeta, Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” Giuseppea Verdija u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu te Ivana Lazar za ulogu Angelice u operi  “Orlando” 68. Dubrovačkih ljetnih igara. Za najbolju mušku ulogu u operi nominirani su Domagoj Dorotić za ulogu Porina u operi “Porin” Vatroslava Lisinskog u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” HNK u Zagrebu te Giorgio Surian za ulogu Iaga u operi “Otello” HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka.

[Otello] Foto: hnk-zajc.hr

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u operi nominirani su Matija Meić za ulogu Figara u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Valentina Mekovec za ulogu Vespette u operi “Pimpinone” Georga Phillipa Telemanna u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Udruge “Sve ostalo je glazba” iz Dubrovnika te Aleksandra Todorović za ulogu Amelije u operi “Amelija ide na ples” u režiji također Frane Marije Vranković i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Za najbolju baletnu predstavu u cjelini nominirane su “Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, “Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te “Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje balet nominirani su Maša Kolar za koreografiju i režiju baleta “Bolero” na glazbu Maurice Ravela u produkciji HNK u Zagrebu, Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta “Gospoda Glembajevi“ te Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta “Labuđe jezero“ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Za najbolja umjetnička ostvarenja u baletu nominirane su Milka Hribar Bartolović za ulogu Irene Danielli u baletu “Gospodi Glembajevi“, Ksenija Krutova Duran za nastup u baletu „Dogma“ u koreografiji Balázsa Baranyia i produkciji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci te Iva Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu “Romeo i Julija“ Sergeja Prokofjeva u koreografiji i režiji Patricea Barta i produkciji HNK u Zagrebu.

U muškoj kategoriji nominirani su Nikša de Marchi za ulogu vještice Madge u baletu “La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver i produkciji HNK u Splitu, Tomislav Petranović za ulogu Ahmeda Nurudina u baletu “Derviš i smrt“ HNK u Splitu i Artjom Žusov za ulogu Jamesa također u baletu “La Sylphide“. Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina nominirani su Marta Kanazir za ulogu Titanije u baletu “San Ivanjske noći“ u koreografiji Lea Mujića i produkciji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Matea Milas za ulogu Effy u baletu “La Sylphide“ te Lucija Radić za ulogu Mađarske princeze u baletu “Labuđe jezero” HNK u Zagrebu.

[Gospoda Glembajevi] Foto: www.hnk.hr

Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u kategoriji drame ove godine odlazi u ruke glumici Zdenki Heršak. Kao iznimna glumačka osobnost dugi je niz godina svojim ulogama obilježila repertoar kazališta Gavella, no jednako tako i televizijsku i  filmsku scenu. Gospođa Heršak glumački je put započela još tijekom Drugog svjetskog rata u Rijeci da bi 1947. godine upisala Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu. Odmah nakon završenog školovanja postaje stalnom članicom glumačkog ansambla Jadran-filma, a od prvog je dana stalna članica Zagrebačkog dramskog kazališta u Frankopanskoj.

Osobno joj je najdraža uloga Mariole u Bajsićevoj drami “Gle kako lijepo počinje dan“ za koju je nagrađena dvjema nagradama: Nagradom na Susretima profesionalnih kazališta Hrvatske u Slavonskom Brodu te Prvomajskom nagradom Udruženja dramskih umjetnika. Kao Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde” nagrađena je na Gavellinim večerima za najbolju žensku ulogu. Posljednja uloga ostvarena u njezinoj matičnoj pozornici bila je Polina Andrejeva u „Galebu“ 1991. godine. Tijekom sedamdesetih surađivala je s Teatrom ITD za koje kaže da je tada bilo ispred svoga vremena, a sudjelovala je i u danas kultnoj izvedbi Brešanove “Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ tumačeći ulogu Majkače.

Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u kategoriji opera odlazi u ruke pijanistu, dirigentu i glazbenom pedagogu, gospodinu Vladimiru Kranjčeviću. Profesor emeritus Vladimir Kranjčević u 56 godina  dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio je naraštaje hrvatskih glazbenika te je promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora ne samo među glazbenicima, već i za širu javnost. Bio je ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja.

Bio je jedan od utemeljitelja Varaždinskih baroknih večeri, kojem je 22 godine bio umjetničkim voditeljem i 12 godina ravnateljem. Od 1994. do 2002. bio je ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Odlikovan je odličjima Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića (1997.) te Redom hrvatskoga pletera (1998.). Dobitnik je godišnje nagrade Vladimir Nazor (1996.), nagrade Porin za životno djelo (2013.) te Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (2016.). Maestro Kranjčević ove se godine oprostio od svoje javne dirigentske karijere, ali njegovo vođenje orkestara i zborova ostat će zapamćeno generacijama.

Be social

Komentari